Szczegóły publikacji
Opis bibliograficzny
Vitrinite reflectance as a thermal maturity indicator in petroleum systems: development, methodology and applications — Vitrinitna reflekija kao pokazatelj zrelosti naftnih sustava: razvoj, metodologija i primjena / Dominika Bogdziewicz, Marek L. SOLECKI, Marta WALICZEK // W: Theory and application in geomathematics 2026 [Dokument elektroniczny] : 6th Croatian geomathematical scientific congress : Zagreb, 20th October 2026 : conference proceedings : proceedings of reviewed papers = Geomatematička teorija i primjena 2026 : VI. hrvatski geomatematički kongres : Zagreb, 20. listopada 2026. godine : zbornik recenziranih radova / eds. Zoran Kovač, Karolina Novak Mavar, Tomislav Malvić. — Wersja do Windows. — Dane tekstowe. — Zagreb : University of Zagreb. Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, 2026. — ( Proceedings of Reviewed Papers (Croatian Geomathematical Congress) ; ISSN 3043-9736 ). — S. 225–240. — Wymagania systemowe: Adobe Rader. — Bibliogr. s. 235–239, Abstr. — Publikacja dostępna online od: 2026-07-17
Autorzy (3)
Słowa kluczowe
Dane bibliometryczne
| ID BaDAP | 169609 |
|---|---|
| Data dodania do BaDAP | 2026-09-25 |
| Tekst źródłowy | URL |
| DOI | 10.17794/cgc.2026.15 |
| Rok publikacji | 2026 |
| Typ publikacji | materiały konferencyjne (aut.) |
| Otwarty dostęp |  |
| Creative Commons | |
| Czasopismo/seria | Proceedings of Reviewed Papers (Croatian Geomathematical Congress) |
Abstract
Vitrinite reflectance (VRo) has remained one of the most widely applied indicators of organic matter thermal maturity since its introduction into petroleum geology. Owing to its reproducibility, standardized methodology, and close relationship with thermal evolution, it continues to play an important role in source rock evaluation, basin modeling, and petroleum system analysis. Originally developed in coal petrology, the method has been gradually adapted for assessing dispersed organic matter in sedimentary rocks and is now routinely used in hydrocarbon exploration. This review traces the development of vitrinite reflectance analysis from its historical background to its present-day applications. The principles of the method, measurement procedures, and the relationship between VRo and kerogen transformation during burial are discussed, along with the use of vitrinite reflectance to identify hydrocarbon generation windows and reconstruct burial and thermal histories. In the review, the authors also discuss the main limitations of vitrinite reflectance, including reflectance suppression, analytical uncertainty, and cases where the method cannot be applied because vitrinite is absent or too scarce for reliable measurements. Current analytical standards (ISO 7404-5:2025 and ASTM D7708-23a) are summarized, and the commonly accepted maturity ranges, from immature (<0.5% VRo) to overmature (>3.0% VRo), are reviewed. Vitrinite reflectance is further discussed in relation to other maturity indicators, including Rock-Eval pyrolysis, biomarker parameters, and Raman spectroscopy. Although these methods provide valuable complementary information, vitrinite reflectance remains the reference maturity parameter against which many alternative approaches are evaluated and calibrated.
Abstract
Vitrinita reflekija (VRo), od uvođenja u naftnu geologiju, i dalje ostaje jedan od najčešće primjenjivanih pokazatelja termičke zrelosti organske tvari. Zahvaljujući svojoj reproducibilnosti, standardiziranoj metodologiji i bliskoj povezanosti s toplinskom evolucijom organske tvari, i dalje igra važnu ulogu u procjeni matičnih stijena, modeliranju sedimentacijskih bazena i analizi naftnih sustava. Iako je metoda izvorno razvijena u petrologiji ugljena, postupno je prilagođena za procjenu dispergirane organske tvari u sedimentnim stijenama i rutinski se koristi u istraživanju ugljikovodika. Ovaj pregledni rad daje razvoj analize vitrinitne refleksije, od njezine povijesne uloge do današnje primjene. Obrađeni su temeljni principi metode, postupci mjerenja i odnos između VRo i transformacije kerogena tijekom zalijeganja, uz korištenje vitrinitne refleksije za identifikaciju zrelosti generiranja ugljikovodika i rekonstrukciju povijesti zalijeganja. Autori također analiziraju glavna ograničenja metode, uključujući supresiju refleksije, analitičku nesigurnost i slučajeve u kojima primjena nije moguća jer vitrinit nedostaje ili je nedovoljno zastupljen za pouzdana mjerenja. Sažeto su prikazani trenutni analitički standardi (ISO 7404-5:2025 i ASTM D7708-23a) te se razmatraju općeprihvaćeni rasponi zrelosti, od nezrele organske tvari (<0,5% VRo) do prezrele organske tvari (>3,0% VRo). Refleksija vitrinita također je uspoređena s drugim pokazateljima toplinske zrelosti, uključujući Rock-Eval pirolizu, parametre biomarkera i Ramanovu spektroskopiju. Iako ove metode pružaju vrijedne komplementarne informacije, vitrinitna refleksija ostaje referentni parametar zrelosti prema kojem se vrednuju i kalibriraju mnogi alternativni pristupi.
